Tri daruvarska ždrala

U svakoj grupi turista ima onih koje zaista zanima ono što im njihov vodič govori, pa mi se tako ne jednom desilo da kada kažem da Daru-var doslovno prevedeno s mađarskog znači Ždralov-grad, promptno stigne i pitanje:

A gdje ovdje ždralovi gnijezde?

Nigdje, kažem malo prije reda, ali oni aktivni ne odustaju:

Aha, više ih nema, a gdje su prije gnijezdili?

I onda mi ne preostaje drugo nego da kažem, kako ćemo o tome više, kada dođemo do jednog od naša tri daruvarska ždrala. A budući da smo u našim šetnjama kupališnim parkom upravo došli do one velike metalne ptice koja ovih dana ponosno stoji okružena rascvjetalim lopočima uz bazen hotela Termal, red je da razjasnimo kako ptica koja je našem gradu dala ime, i koja se već više od dva i pol stoljeća nalazi u gradskom grbu ima s ovim krajevima – samo nebesku vezu.

Jer ždral je ptica koja za svoj život treba močvaru i gustiš močvarne trave u kojem savija svoja gnijezda. I to je osnovna razlika između roda, koje na prvi pogled izgledaju slično ždralovima ali koje gnijezde na visokom a u blizini voda i ždralova i čaplji, koje za to trebaju močvaru.

Močvara je doduše bilo u onim krajevima Mađarske, odakle je u Požegu a zatim i u Daruvar stigao prvi grof daruvarski Antun Janković. U to je vrijeme ždral tamo vrlo vjerojatno zaista i gnijezdio, ali ždral iz porodičnog grba Jankovićevih ima veze s nečim drugim:

S legendama i vjerovanjima raširenima po cijelom svijetu i u skoro svim religijama, da je ptica ždral sveta ptica, ptica dostojna da se druži i čuva samog boga, odnosno vladara.

Ljudi su naime dugo vjerovali, da ptica ždral nikada ne spava, jer ždral, kažu prirodoznanci, zapravo spava stojeći. Tek ponekad pri tom jednu nogu savine pod sebe. I to je upravo ona noga u kojoj ždral, ne samo u Jankovićevom grbu, drži nešto u kandži. U našem grbu to je topovska kugla, u nekim drugim to je kamen a sve to u svrhu osiguranja – ako bi na svom čuvarskom zadatku ždral ipak zaspao, kugla koju drži bi mu ispala i probudila ga. Sličnu priču ima i grčka mitologija, gdje ždral nosi kamenčić u kljunu a iz istog razloga – da se ne izda glasanjem .

I zato je motiv ždrala u grbovima relativno čest, a u heraldici, znanosti o grbovima, simbol je opreza i budnosti. O tom, zašto su Jankovići u grbu imali baš ždrala i za koga nikad nisu spavali, više kada dođemo do dvorca. Ovoga puta detaljnije o tim velikim dugonogim i dugovratim pticama, koje su oduvijek fascinirale ljude.

Europski sivi ždral nije možda toliko slikovit koliko neke druge vrste, ali je to svejedno vrlo elegantna ptica s rasponom krila od dva metra. Do 16.stoljeća ždralovi su živjeli po cijeloj Evropi ali zbog sustavnih melioracija danas obitavaju samo na sjeveru kontinenta.

U Hrvatskoj ždralove u prirodi možete vidjeti samo na nebu jer u našoj zemlji nema velikih močvarnih područja na kojima bi se jata mogla odmarati kada krajem ljeta sa sjevera Europe i Urala odlaze u toplije krajeve. Jedna od tri uobičajene ljetne rute vodi preko Mađarske, gdje se odmaraju, pa tako vrlo vjerojatno ždralovi ponekad lete i iznad Daruvara. Poznat ćete ih po karakterističnim klinastim formacijama, a budući da su u stanju preletjeti i tisuću kilometara na dan, što znači da lete i noću i po lošoj vidljivosti, često se pri tom glasaju. Stručnjaci tako kažu, da ždralove u preletu prije čujete, nego vidite.

U Daruvaru ipak ima ždralova, jedan od njih je metalni ždral koji  ponosno stoji u plitkom bazenu uz hotel Termal već punih trideset godina. Točnije od 1986. godine, kada su ga zajednički izradila dvojica kolega iz Dalitove bravarije.  U takozvanoj novoj hali stvorili su ga tada na vlastitu inicijativu Dobrivoj Hajdin i Vlado Svatoš i to od otpadnog prokroma od kojega su tada u Daruvaru nastajali mnogi pasterizatori i drugi strojevi i završavali diljem svijeta.

I nije to bio lak posao, jer tada nije bilo takvih dobrih švasaparata kao danas, pa se prokrom teško varilo, rekao nam je nekidan Vlado Svatoš koji u svom stvaralačkom opusu ima i drugih vrlo zanimljivih „željeznih“ skulptura. Ali i o tom, jednom drugom zgodom. Možda u tužnu, sivu, jesen kada došećemo do Dalita jer to je jedna vrlo, vrlo, vrlo tužna priča.

A vi sve ovo, što ste možda danas naučili o ždralovima i Daruvaru možete ispričati svojim gostima uz još dva daruvarska ždrala, samo što je njih malo teže pronaći.

Jedan „hoda“ po gradskim zidinama Trgovišta Daruvar a nalazi se na gradskom grbu koji krasi nekadašnji ulaz u poglavarstvo. To je današnja zgrada knjižnice i taj je ždral star najmanje osamdeset godina.

 Najstarijeg daruvarskog ždrala, onog koji je s Antunom Jankovićem u budući Daruvar stigao u njegovu obiteljskom grbu, možete vidjeti na zgradi dvorane Sokola. Star je skoro dva i pol stoljeća i nekada se vjerojatno nalazio iznad ulaza u Jankovićevu žitnicu. Kada je taj objekt prije II. svjetskog rata preuređen za Sokolanu, grb je ponovno utisnut na novu žbuku dograđenog dijela ulaza u vinski podrum.

Šetala i pisala Vlatka Daněk

B1
Prirodoslovci s velikim ponosom bilježe, da se sivi ždralovi, doduše radi se samo o pojedincima ili vrlo malim skupinama, polako vraćaju u srednju Europu. Prvi je u Mađarskoj opažen 1952. godine, u Francuskoj 1985, u Češkoj ih pomno broje, pa tako znaju, da u toj zemlji trenutno gnijezdi tridesetak parova. U Hrvatskoj ih nema.
B2
Ždralovi žive na većini kontinenata i poznato je više desetaka vrsta ždralova. Samo dvije vrste na glavi imaju krunu i obje žive u Africi.
B3
Vrlo su slikoviti i crni, japanski ždralovi. Svi ždralovi poznati su po svom kompliciranom plesu, pri kojem skaču visoko u zrak a potom „pjevaju u duetu“. Budući da žive u dugogodišnjim vezama, to nije svadbeni ples nego dokaz privrženosti stalnih parova.
B4
Sivi ždral (grus grus) nekad je živio u cijeloj Europi, danas samo u Skandinaviji i u Rusiji, iza Urala.
B5
Po pjesnicima ždralovi klikću ali zoolozi svugdje pišu da ždralovi -trube, što im omogućava specifičan rezonantni prostor u dušniku.
B6a
U Kini je ždral simbol dugog život i mudrosti, u švedskoj simbol sreće (koja se vraća nakon duge zime zajedno s proljećem i ždralovima) kao i u Japanu.
B6b
Prema staroj japanskoj legendi, onome tko složi tisuću origami ždralova bogovi ispunjavaju jednu želju, zato se i danas u toj zemlji u posebnim prigodama poklanjaju papirnati ždralovi. Ždral je postao svjetski simbol mira zahvaljujući knjizi Sadako hoće živjeti. U hirošimskom Parku mira u sjećanje na Sadako i svu djecu umrlu od atomske bombe i njezinih posljedica od 1958. godine stoji spomenik s likom djevojčice koja visoko iznad glave drži ždrala.
B7
Metalni ždral drijema savijene noge u jezercu hotela Termal već puna tri desetljeća i to je najveći daruvarski ždral.
B8
Da je nastao u krugu bivše tvornice Dalit i da su njegovi autori Dobrivoj Hajdin i Vlado Svatoš, kazuju nam pločice do njegovih nogu.
C1
Ždral koji šeće po zidinama trgovišta Daruvar ima u kandžama kuglu i to je srednji daruvarski ždral i po veličini i po starosti.
C2
I dan danas ovaj gradski grb stoji na zgradi bivšeg poglavarstva a sadašnje knjižnice a djelo je kipara-klesara Václava Satrape.
D1
Prije dvorca u Daruvaru je postojala Jankovićeva žitnica koja je prije II. svjetskog rata preuređena u sokolanu. Tom prilikom sačuvan je prvobitni Jankovićev porodični grb a možete ga vidjeti lijevo gore iznad današnjih prostorija Sportske zajednice.
D2
Kao što kažu brojke, Jankovićev grb iz 1768. godine imao je krunu i ždrala s kuglom u nozi. To je najmanji i najstariji daruvarski ždral.

E

Prethodna Istinita priča o Andrašu
Sljedeća Zašto je Antun bio mrzovoljan

Comments are closed.

Bit će da je do miša ...

Daruvarski-portfolio.net koristi kolačiće kako bi poboljšala funkcionalnost stranice. Više o kolačićima pročitajte ... Uvjeti korištenja

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close