Milan Pavić (1914. – 1986.)

Milan Pavić rodio se 1914. u Daruvaru, u obrtničkoj obitelji, od majke Julijane Filipović i oca Nikole Pavića. Nakon završetka osnovne škole u Daruvaru, Milan Pavić bio je tri godine trgovački naučnik, a 1929. dobio je mjesto pisara u Kotarskoj oblasti. U razdoblju od 1930. do 1942. radio je kao službenik gradske općine u Daruvaru. Istovremeno je privatno učio i polagao gimnazijske ispite. Njegovo poznanstvo sa zagrebačkim novinarom Franjom Fuisom dovelo je do toga da je 1935. postao dopisnikom zagrebačkih “Novosti”.1937. Milan Pavić je u Daruvaru osnovao Foto-klub,a do svog prvog fotoaparata došao je skupljajući preplatu za časopis Panoramu.

Nakon što je dva puta bio uhićen zbog suradnje s partizanima, Milan Pavić prešao je u Zagreb 1942. i tamo nastavlja ilegalni rad.U razdoblju od kolovoza 1942. do 8. svibnja 1945. radio je kao fotoreporter kod Glavnog ravnateljstva za promidžbu u Zagrebu i pred kraj rata snima dramatične scene raspada NDH. Od 9. svibnja 1945. do 30. rujna 1948. bio je zaposlen kao foto-reporter u Odjeljenju za štampu (kasnije Uredu za informacije ) pri Predsjedništvu vlade NR Hrvatske. Ujedno je od 1945. do 1958. bio reporter u Foto-službi Hrvatske (kasnije Agenciji za foto-dokumentaciju u Zagrebu).Jedno vrijeme radio je i kao specijalni fotoreporter Vjesnika. Godine 1958. napušta je Agenciju za foto-dokumentaciju i prelazi u slobodnu profesiju.

Poslije ranih radova romantične orijentacije (“Hodžini zapisi”, 1937., “Vizija”, 1938.), snima izgradnju zemlje nakon 2. svjetskog rata. (“Omladina gradi”, 1951.). Tijekom 1950. napravio je 5000 snimaka o obnovi Makedonije i Crne Gore. Iste je godine postavio svoju prvu samostalnu izložbu fotografija. U pejzažima naglašava lirsko ozračje (“Proljeće”, 1948., “Pastorala”, 1950.) ili otkriva apstraktne oblike u strukturi materije (“Žedna zemlja”, 1953.)Milan Pavić je bio jedan od naših najuspješnijih izlagača i sudjelovao je na više od 500 izložbi u zemlji i inozemstvu, gdje osvaja 90-ak nagrada, od čega 40 u inozemstvu.Autor je 20-ak foto-monografija.. Američki “P. S. A. Journal” svrstao ga je 1953. među osamdeset najboljih svjetskih foto-umjetnika.

Međunarodna asocijacija fotografske umjetnosti (FIAP) dodjeljuje mu godine 1954. počasno zvanje Hon EFIAP, a Fotosavez Jugoslavije dodjeljuje mu godine 1958. zvanje majstora fotografije. Bio je i član Austrijskog saveza fotografa umjetnika od godine 1960. Nakon 1960. eksperimentira s oblicima u prostoru. Svojim fotoaparatom zabilježio je brojne trenutke iz naše povijesti i gotovo da nema značajnije ličnosti i događaja koji je prošao kraj njega, a da ga Milan Pavić nije snimio. Umro je u Zagrebu 1986. godine. Njegovim imenom je 2007. nazvana galerija Foto Film kluba Daruvar kao izniman način odavanja počasti ovom iznimnom čovjeku, a počast su mu iskazali vrijedni, mladi ljudi!

Kalvarija – objavila ju je tokom iste godine i zagrebačka Foto revija na naslovnoj stranici jedanaestog broja u drugom izrezu. Istu je fotografiju preuzela i američka novinarka Elisabeth R. Hibbs i objavila pod svojim imenom u američkoj reviji Minicam. Spor koji je nastao zbog plagijata, koji naţalost nikada nije završen zbog početka rata i drugih okolnosti, donio je Paviću širokipublicitet u zemlji i svijetu.