prevnext
Menu

Kad je jezero Jezero

Kad je jezero Jezero

Prvi koji su me upozorili da daruvarsko jezero nije jezero nego Jezero bili su lektori. Nekako mi se učinilo, da geografija baš i  nije njihov teren pa sam išla provjeriti u priručnike i ispalo je da imaju pravo.

Ona lijepa vodena površina od  otprilike jednog hektara, do koje dođete ako krenete šetnicom uz Toplicu od glavnog mosta, stvarno nije jezero. Jer jezero je, kažu enciklopedije, prirodna udubina napunjena velikom količinom vode a naša je umjetna akumulacija danas zapravo sportski ribnjak. Svoje pomalo pretenciozno ime – Jezero (jer pojam jezero, pa i umjetno zahtjeva i čistu, bistru kristalnu i hladnu vodu a sve to naš ribnjak nema) duguje svom nastanku. Daruvarsko Jezero naime nije bilo građeno da se u njemu uzgaja ili lovi riba nego kao mjera obrane od poplave i to kao drugi korak, nakon što je 1963. godine Toplica dobila zidano korito.

Te 1968. godine danas umirovljenik Zlatko Klubička tek se zaposlio u Vodnoj zajednici, preteči današnje Vodoprivrede, a nadzor nad izgradnjom vodene retencije na Toplici bio mu pripravnički posao, tako da ga dobro pamti:

 „Rijeka je tada od mjesta, gdje i danas puni Jezero pa do preljeva vijugala u nekoliko meandara a onda naglo tekla po kosini od sige prema parku. To je otprilike pet metara visinske razlike i svaka velika voda bi najprije s lakoćom isprala mulj nataložen na sigama u meandrima i onda dobivši dodatnu brzinu na kosini sjurila prema gradu. Zato je odlučeno na tom mjestu sagraditi umjetnu retenciju, korito je produbljeno a od iskopane zemlje je sagrađen nasip. Bio je to težak posao, sve se radilo ručno, radnici iz Bosne su najprije razbijali sige, kopali zemlju i trpali je u takozvane korde – dvokolice koje su konji vukli na nasip, današnju šetnicu i nabijali je ručno. Sagrađen je preljev a na transverzalnom nasipu most preko Toplice.“

Toplica je dakle u početku samo tekla po dnu prazne retencije, koju je trebala puniti samo kada bude za to potrebe, međutim ubrzo se odustalo od prvobitnog plana, retencija je napunjena i niklo je današnje Jezero. Vodena površina predviđena za rekreaciju građana u koju se na jednoj strani ulijevala a na drugoj istjecala Toplica.  Međutim, ubrzo se pokazalo se da to nije dobro rješenje, jer Toplica je u Jezero nanosila toliko mulja da ga je nakon samo nekoliko godina trebalo ponovo čistiti. Tada je smišljen i sagrađen takozvani bajpas – novo umjetno korito rijeke, koje glavni tok Toplice od tada vodi oko Jezera, a u njega kroz ustavu pušta samo dio vode.

Daruvarski ribiči jezero su preuzeli 1976. godine, sjeća se jedan od najstarijih članova društva Vencl Volejnik, a Jožica Mudri, predsjednik Športskog ribolovnog društva Toplica koje Jezero ima u koncesiji, vrlo je zadovoljan onim što je urađeno u zadnje tri godine. Nažalost, u to spada i lanjska velika voda koja je podmočila skoro pedeset godina star preljev, probila ga ispod razine Jezera, te kroz rupu „isisala“ pola vode i riba. I to samo tri godine nakon temeljitog uređenja i odmuljenja Jezera.

Nije bilo druge, nego ponovo prezidati preljev, što je iskorišteno da se on napravi malo drugačije i da se Jezero proširi do krajnjih granica, sve do prvobitnih istočnih nasipa retencije. Kamo sreće, da smo ga mogli proširiti još za toliko, kažu ribiči jer ovako lijepo uređen kutak prirode vole posjećivati svi. Šetači jer tu mogu na miru uživati u zelenilu, tišini i svježini vode a ribiči zato jer tu su svoji na svome. Brinu o jezeru, čiste, kose, poribljavaju i zato im smetaju svi koji to ne poštuju. Zato su od lani odvojene staze za ribiče od šetnica za ljude sa psima. I to je dobro, jer u turizmu uvijek treba gledati šire od svoga dvorišta.

Na daruvarskom je Jezeru naročito ugodno u ova ljetna predvečerja sjediti uz preljev od kojeg kapljice svježine pršte na sve strane. Iako nisu pravili analizu, ribiči su vrlo zadovoljni kvalitetom vode, jer u Toplici odavno nije bilo pomora riba, a još k tome ima rakova, kornjača, školjki i prema najnovijim vijestima od prošlog tjedna i – pastrva, koje su stigle čak do Daruvara (tko ne vjeruje, neka pogleda foto-galeriju). A to je najbolji znak da je voda u Toplici čista, jesu li te pastrve one koje su prije koju godinu puštene kao mlađ uzvodno, ili su potomci onih lijepih primjeraka, koji su tu lovljeni pedesetih godina, nije važno.

Važno je da je pastrva, riba koja se nalazi u znaku ŠRD Toplica Daruvar opet ovdje a važni su i već postojeći planovi. Kod velikih kiša Toplica zna „zaobići“ Jezero i plaviti prostor od pruge prema nogometnog igralištu i zato u dogledno vrijeme uzvodno treba doživjeti modernu verziju obrane od poplava. A to znači da će se poštujući prirodni tok korito Toplice produbiti sve tamo do pružnog prelaza iza Badela. Na svakoj strani rijeke niknut će pri tome uređena pješačko-biciklistika staza a svaka obala uređivat će se posebno – da se riječnom životu, vegetaciji, ribama i životinjama dade mogućnost da žive (i prežive) i kada se oko njih radi.

I to čovjeka veseli.

A ne veseli kada ovu lijepu priču ne može ilustrirati ni jednom starom fotografijom iz doba izgradnje Jezera. Iako smo se jako trudili, ništa nismo našli, ali možda nam možete pomoći vi, koji ove retke čitate. Pogledajte u svoje stare albume i ako nešto nađete, pošaljite.

I posve na kraju današnjeg nastavka s velikim zadovoljstvom objavljujemo, da smo srušili vlastiti rekord čitanja ove rubrike i da on sada iznosi (nevjerojatnih) 8100 pregleda.

Vaša šetačica Vlatka Daněk

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ovako opaka Toplica je bila, kaže autor fotografije Tony Hnojčik 1972. godine, slikano sa tržničkog mosta – mala drvena kućica s cijevi koja vodi do rijeke, služila je za crpljenje vode kojom su se prale ulice i punile vatrogasne cisterne…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

…isti dan, isto mjesto samo par metara niže, u pozadini vidite stari drveni „plac“ iza kojeg je u to doba dolazio luna-park

C1 - Gjurin

C1Sedamdesetih godina Jezero preuzimaju daruvarski ribiči a njihova prva kućica na vodi bila je drvena i imala je dva mola za lovljenje ribe – foto Miroslav Gjurin

C2 - Hnojčik

I tada su daruvaračni na ribnjaku Jezero vrlo rado lovili ribe – vidimo na ovoj fotografiji Tonija Hnojčika..

C3

Nažalost, drvena brvnara, vrlo skladno uklopljena u okolinu, izgorjela je devedesetih godina…

C4

… pa je 1995. izgrađen novi, veći zidani objekt koji i danas služi kao klupski prostor Športskog ribolovnog društva Daruvar – obje zimske idile na daruvarskom Jezeru djelo su Tonyja Hnojčika

c5

Športski ribnjak Jezero u Daruvaru ima površinu od oko jednog hektara a dubina mu je kod napusta 1,2 a kod ispusta 3 metra. Ugostiteljski objekt otvorenog je tipa i radi svakodnevno cijele godine

c6

U prosjeku svaki dan na Jezeru peca od 5 do 8 ribiča – naravno s iznimkom kada je u zimi voda zaleđena. Prije izgradnje Jezera otprilike na ovom mjestu – u sredini zapadne obale stajao je mlin, do kojeg je vodio kanal u koji se napuštala voda sa istog šlajsa, sa kojeg se napaja Jezero i danas. Kod izgradnje bazena mlin je srušen a kanal je produžen i njime se vodila voda iz Toplice za punjenje bazena. Bio je to kanal preljevnog tipa, sa nizom pregrada napunjenim različitom veličinom kamena i šljunka – bio je to jednostavan prirodni filter za mulj- nažalost nije puno pomagao.

d

Jezero je puno života, rakove doduše nismo uspjeli vidjeti, ali kažu da ih ima puno, patke su svakodnevna pojava a kornjaču morate strpljivo čekati…

E1

Prošle godine voda je podlokala preljev – kažu stručnjaci da to nakon što je skoro pola stoljeća dobro služio svrsi nije nikakvo čudo…

E2

… i pola jezera zajedno s ribom otišlo je (nažalost) nizvodno…

E3

Prilikom sanacije Jezero je prošireno na istok i sada zauzima cijelu veličinu prvobitno zamišljene i nasipima formirane retencije. Nažalost, njegovu sjevernu stranu više ne zatvara red crnogorice – prije tri godine bolesna su stabla posječena. Umjesto njih posađene su lipe ali još koju godinu pogled na Jezero neće biti tako zaokružen kao prije. Na fotografiji preuzetoj sa službene web stranice ŠRD Toplica, lijevo iznad Jezera lijepo se vidi stambeni dio bivšeg Bernašekovog mlina a ispod teren za odbojku….

E4

…na pijesku. Odmah s druge strane Toplice je teren za tenis, mini-golf i nogometno igralište, pravi centar za rekreaciju svih a ne samo turista…

E5

Detalj novog preljeva, koji ima jedan manji ispust a osiguran je i dodatnim nasipom.

F1

Pastrve ulovljene krajem pedesetih godina na Toplici – obratite pažnju na bambusov štap koji ima za to vrijeme vrlo modernu „rolu“ . Ulovio i fotografirao Vlado Daněk

F2

A ovo je pastrva koju je ribič Alen ulovio prošlog tjedna u Toplici tik iza Jezera. Nakon slikanja, odmah je puštena u Jezero, ako ste se (kao i ja) pobojali da joj se ta stajaća voda baš i neće sviđati, poučili su me, da će pastrva u tom slučaju iz Jezera jednostavno preko šlajsa „odskakati“ gore i budući da na dotočnom kanalu nema mreže, vratiti se u Toplicu. Fotografiju još jedne pastrve možete vidjeti na stranicama društva, a u oba slučaja riječ je o mekoustoj pastrvi čija boja točkice zavisi o tome, u kakvoj vodi žive. Za ove je krajeve karakteristična crvena, od jošte koja raste blizu vode. Pastrva je zaštitni znak ŠRD Toplica u Daruvaru a ona koju vidite na uvodnoj fotografiji krasi vrh krova društvenih prostorija i velika je skoro metar – izradio ju je Vlado Svatoš.

F3

I za kraj, jedna lijepa noćna snimka Jezera koje nije jezero, ali je zato naše daruvarsko Jezero

3 godinas, 2 mjesecs prije Komentari isključeni za Kad je jezero Jezero

Daruvarski-portfolio.net koristi kolačiće kako bi poboljšala funkcionalnost stranice. Više o kolačićima pročitajte ... Uvjeti korištenja

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close