prevnext
Menu

Dva naj naše daruvarske pivovare

Dva naj naše daruvarske pivovare

Iskusan šetač zna, da se dobre prilike, vremenske ili one druge ne propuštaju i zato ćemo mi, iako smo prošli puta zastali na izvoru naše rijeke Toplice, napraviti skok od sedam milja i aterirati uz jednu drugu rijeku i to onu pivsku, koja je upravo proteklog vikenda, začinjena popularnim glazbenim notama, tekla u dvorištu daruvarske pivovare.

Dani piva uvijek su najbolji znak, da se ljeto bliži kraju i prilika da se u ovom nastavku pozabavimo zlatnom tekućinom koja se proizvodi otprilike sto metara zračne udaljenosti od glavnog gradskog trga. I to je jedna od naših daruvarskih znamenitosti, da se industrijski pogoni, koji se u drugim uređenim gradovima nalaze tamo gdje im je i mjesto – u predgrađima, kod nas (još uvijek) nalaze u samom centru (između lječilišnog kompleksa, strogog centra i dvorc,a osim pivovare tu je i trikotažni pogon).

 Imati pivovaru u centru grada – a tu je nekada vodio glavni put do svih daruvarskih osnovnih a danas svih srednjih škola, znači odrasti s pojmom „treber“. I onim njegovim karakterističnim slatkastim mirisom koji se u širem centru osjeti u one dane kada se pivovari „kuha pivo“. Iako ga je malo tko od nas zapravo vidio, svi smo kao djeca brzo naučili, da onaj red traktora velikih i malih s različitim posudama na prikolicama znači da se taj dan u pivari može dobiti treber, odnosno hranjivi ostatak od kuhanja piva, koja se pomiješan s drugom hranom daje stoci.

Meni oduvijek treber miriše (iako znam i ljude koji ga ne vole) a kasnije su me naučili, da je dobro da se treber osjeti, jer to znači, da se tu pivo zaista i kuha a ne samo mučka od različitih instant dehidriranih pripravaka. No, to je teško objasniti neupućenim, jer što je „treber“, znaju zaista rijetki posjetioci našeg grada. (I po tome skoro nepogrešivo poznate sugrađane, jer tko u grupi turista zna što je „treber“ taj je s velikom sigurnošću barem dio života proveo u Daruvaru.)

Daruvarska vina puno su poznatiji brend od daruvarskog piva i to je šteta jer već koju godinu Staročeško je puno bolje pivo od piva onih razvikanih i velikih hrvatskih pivovara čije reklame nas bombardiraju s TV ekrana pred svaki veliki sportski događaj. Jer nije istina baš sve ono što na sva zvona glasaju različiti reklamni i turistički materijali. Tako u ne jednom možete pročitati, kako su umijeće kuhanja piva u naš grad donijeli češki doseljenici – pa se zato tu kuha Staročeško –  što je zapravo samo prvoloptaška reklamna izmišljotina…

 ..jer pivo se u Daruvaru kuhalo mnogo ranije,vjerojatno još za prvog Jankovića –  kakav bi to uostalom vlastelinski dvorac bio, u kojem se nakon obroka ne bi služilo i pivo. U to vrijeme nije bilo uobičajeno  da se pivo odnekud dovozi, nego se kuhalo tamo gdje se posluživalo, znači u dvorcu. A kako su Jankovići sve imali ili madžarsko ili njemačko i to počevši od arhitekata koji su gradili dvorac pa sve do običnih sluga, vjerojatno je i onaj prvi majstor-pivar, koji je bio u dvorcu zadužen za kuhanje grofovskog piva došao u Daruvar iz Austrije ili Mađarske…

…pričao mi je ne jednom profesor Josip Matušek, veliki znalac lokalne i manjinske povijesti. Vrlo vjerojatno se situacija ponovila i 1840. godine, kada je treći po redu Janković, Izidor, utemeljio prvu proizvodnju piva izvan dvorca. To je bila tek mala manufaktura koja je proizvodila 500 hektolitara godišnje (za usporedbu, danas je proizvodni kapacitet pivovare 250 tisuća hektolitara) i to ne samo za potrebe dvoraca već je pivo nudila i građanstvu .

 No važnije je druga stvar, sudeći po starim litografijama i katastarskim kartama ta prva daruvarska pivovara nalazila se na istom mjestu, gdje se pivovara nalazi i danas, što znači da je to najstarija pivovara u Hrvatskoj koja još radi na istoj lokaciji na kojoj je i osnovana!

Za drugo naj daruvarske pivare zaslužni su Daruvarčani Pollak, Crner i Dobrović koji su 1893. godine kupili pivovaru, modernizirali je i počeli kuhati novo pivo koje su nazvali – Staročeško. Bio je to vrlo pametan marketinški potez jer i tada se češko pivo smatralo jednim od najboljih na svijetu a to je naravno bilo poznato svim onih badegestima koji su u to vrijeme iz široka i daleka vlakom stizali u Daruvar privučeni ljekovitom toplom vodom. A drugi razlog su bili mnogobrojni Česi, koji su doselili u Daruvar i okolicu a njima je novi proizvod bio adresiran nakon što prođe ljetna sezona i kupališni se gosti vrate svojim kućama.

I tako je nastalo naše daruvarsko Staročeško pivo, najdugovječnija pivska marka u Hrvatskoj. Prvo je bilo Staročeško Zimsko pivo, a pridjevak Staročeško nosila su i druga piva koja su se tada kuhala – svijetlo, martovsko i porter.

I zato, čak i ako niste ljubitelj piva, kada vam dođu gosti ponudite im daruvarsko pivo, najstariji hrvatski pivski brend. Koji se u Daruvaru kuha već 123 godina i to neprekidno, usprkos trima ratovima, koji su ovim prostorima prohujali. A na izbor možete ponudi osim Staročeškog svijetlog još i crveno te bok jako pivo (bivše zimsko).

I pri šetnji Daruvarom svakako zastanite u parku, pokažite na ogradu koja dijeli pivovaru od Toplice i parka i s ponosom recite, evo, ovdje se kuha  Staročeško pivo, najtipičniji predstavnik onog piva koji znalci nazivaju „svijetli lager plzenjskog tipa“. Njegova su obilježja cvjetna aroma hmelja i gorkotrpi okus a redovito ga hvale i češki ocjenjivači.

Možete probati i druga daruvarska piva i dok pijete posve novu liniju svjetskog izgleda i imena Peti element dodajte svojim gostima i zanimljivu priču o tome, kako je zaslugom pivovare, Daruvar već 1907. godine (i to čak pola godine prije Zagreba!) dobio javnu električnu rasvjetu na ulicama a to zato što je pivovara nabavila elektromotor za proizvodnju struje te je pretvorena u „Dioničku pivovaru i munjaru“ (o čemu opširnije neki drugi put).

O pivovari i daruvarskom pivu moglo bi se pisati još mnogo toga i ukoliko vas tema zanima, pitajte novinara Matu Pejića, velikog znalca, ljubitelja i propagatora kulture pijenja piva i izvor svih podataka za naše današnje sjedenje uz kriglu Staročeškog. Ili još bolje, bacite oko na stranicu www.pivnica.net .

Prisjećala se, pijuckala pivo i pisala Vlatka Daněk

B1

Pogled na Daruvar s današnje Kalvarije na litografiji Julija Hühna iz 1862. godine. Ako dobro pogledati, vidjet ćete da se desno od pravoslavne crkve a uz rijeku nazire krov građevine koja se nalazi na mjestu današnje pivovare. Taj je prizemni objekt ucrtan i na karti stabilnog katastra (1861.) a na njegovoj reambulaciji (1896. godine) preko gabarita tog je objekta ucrtan novi objekt s rizalitima – doznajemo od arhitekta Miloslava Sohra, daruvarčanina koji živi i radi u Brnu.

B2

Taj je objekt djelomično ostao sačuvao do danas (nažalost ne možete ga vidi s ulice, već samo ako uđete u krug pivovare) i to je ona vrlo lijepa zgrada od crvene fasadne cigle na kojoj je na zabatu ispod krova ispisana godina 1840. To nije godina izgradnje zgrade (jer tada bi se vidjela na Hühnovoj litografiji), već samo podsjetnik, kada je utemeljena daruvarska pivovara (prema katastru znamo, da je sagrađena prije 1896. godine na mjestu starije građevine). Daruvarska pivovara dakle ove godine puni 176 godina – za usporedbu – Zagrebačka pivovara utemeljena je „tek“ 1892. godine.

B3

Na dvorištu daruvarske pivovare održane su 1925. godine prve Dožínky, iliti Žetvene svečanosti, kulturno-zabavna manifestacija koju su organizirali mjesni Česi (a koja se u malo moderniziranom obliku održava i danas). Tom prigodom nastale su ove, vjerojatno najstarije fotografije pivovare, doduše na njima se ne vidi nikakav pogon za kuhanje piva, ali ipak je to dvorište tadašnje pivovare.

B4

Na uvodnoj fotografiji vidite, kako se daruvarsko pivo reklamiralo u katalogu Državne fotografske izložbe 1940. godine a kako je Građanska pivovara izgledala možda koju godinu ranije vidite na fotografiji Milana Pavića..

B5

… o ovako izgleda isti prizor danas

C1

Na fotografiji iz Hrvatskog državnog arhiva vidimo, kako je izgledalo dvorište pivovare 1947. godine. Obratite pažnju na drvene bačve dolje lijevo iz kojih se tada istakalo po gostionicama pivo…

C2

…i zato je bilo normalno u dvorištu pivovare imati ogromno brdo drvenih duga,od kojih su se radile te bačve

C3

Na fotografiji Vlade Daněka vidimo kako je izgledala varionica krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina…

C4

…a pivo je u otvorenim bazenima fermentiralo i odležavalo sve do sedamdesetih godina…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

..kada su ih zamijenili konusno-cilindrični tankovi, na fotografiji Tonija Hnojčika vidimo da ih je u početku bilo šest (a danas ih ima petnaest). Na ovoj fotografiji u pozadini prema trgu vidite i zgradu koje više nema….

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

…a to je takozvana Vranjevina, odnosno bivša pivovarska pivnica u kojoj su se poslijeratne generacije naplesale i naveselile (ali o tom jednom drugom zgodom)…

C7

.. a ovako je iste 1975. godine izgledao ulaz u pivovaru i red za „treber“ – foto Tony Hnojčik

C8

Danas daruvarska pivovara zauzima cijeli gradski blok u samom središtu grada i to između parka i dviju crkava – foto Daruvarski portfolio

D1

Vjerovali ili ne naše daruvarsko Staročeško najstariji je pivski brend u Hrvatskoj – proizvodi se od 1893. godine…

D2

Staročeško pivo na našem je stolu punih 123 godine!

D3

Etiketa koja budi uspomene, nekada popularno pivo po kojem je nazvan i glazbeni sastav, koji je naravno žario i palio pedesetih godina na plesnjacima ne samo u Vranjevini već i na raznim drugim mjestima u Daruvaru i Pakracu

D4

A ovako je nekada izgledala etiketa tamnog piva…

D5

Još malo pogleda u prošlost, ovako je izgledala varionica 1947. godine…

D6

… a ovako danas

E1

Vrijeme prolazi a ime i ždral ostaju…

E2

…pepeljare više nisu u modi a više ne postoje ni klasične „birtije“ sa kockastim stolnjacima, na kojima su se najčešće nalazile

E3

Kada svoje goste vodite u šetnju parkom, ne zaboravite pokazati da se iza ovog zida kuha odlično Staročeško pivo…

E4

a nakon toga ih ponudite s nekim od piva koja danas proizvodi Pivovara Daruvar (na slici nedostaje Staročeško desetka te limun (radler) te Bart iz linije peti element)

E5

Najveća godišnja manifestacija naše daruvarske pivovare su Dani piva, ovogodišnji, šesti po redu netom su završili i razveselili brojne ljubitelje piva i glazbe

E6

Od lani sastavni dio Dana piva je i festival craft pivovara, koji je ove godine održan pod novim imenom Dan nezavisnosti a na njemu je svoje pivo točilo čak devet hrvatskih malih nezavisnih pivovara. I tko nije pronašao pivo po svom ukusu, tome nema pomoći

3 godinas, 2 mjesecs prije Komentari isključeni za Dva naj naše daruvarske pivovare

Daruvarski-portfolio.net koristi kolačiće kako bi poboljšala funkcionalnost stranice. Više o kolačićima pročitajte ... Uvjeti korištenja

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close